Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Pristupanje Hrvatske Evropskoj Uniji". Rad ima 18 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.

Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.

Ako tekst koji se nalazi ispod nije čitljiv (sadrži kukice, znakove pitanja ili nečitljive karaktere), molimo Vas, prijavite to ovde.

Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.

 

PRISTUPANJE HRVATSKE EU

Prema sadašnjem toku pregovora i predviđanjima, Hrvatska bi pregovore mogla završiti do kraja prve polovine  2010 godine, nakon čega će uslijediti potpisivanje Ugovora o članstvu, te sam ulazak. Naime, osim uslova koji Hrvatska mora ispuniti da bi ušla u punopravno članstvo, prepreke za njen ulazak su i aktuelni odnosi unutar same Unije (nedonošenje Ustavnog ugovora), ali i pitanje spremnosti za ulazak novih članica, posebno nakon ulaska 10 novih članica 2004. godine, te Bugarske i Rumunije 2007.

Počeci odnosa

Intenziviranje odnosa

Odnosi Hrvatske i Evropske unije počeli su se intenzivirati krajem 1999. godine, a svoj zamah su naročito dobili 2000. godine. Te je godine došlo do smjene vlasti u Hrvatskoj, a predsjednik Republike Hrvatske postao jeStjepan Mesić. Već ranije pri Vladi RH osnovan je Ured za europske integracije (1998.) koji će 2000. godine prerasti u Ministarstvo za europske integracije. U maju 1999. godine Evropska Komisija predlaže stvaranje Procesa stabilizacije i pridriživanja  za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu,Hrvatsku i Makedoniju i tadašnju SR Jugoslaviju. Na inicijativu EU 10 juna 1999. usuglašen je tekst Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Evropu, političkog dokumenta kojem je strateški cilj stabilizacija u jugoistočnoj Evropi putem približavanja zemalja regije evroatlantskim strukturama te jačanja međusobne saradnje.

Od potpisivanja SSP-a do otvaranja pregovora

Prekretnicu u odnosima država regije i EU predstavlja Zagrebački samit, održan 24.novembra 2000. Tom prilikom započeli pregovori o Spoeazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Konačno, on je parafiran 14. maja 2001. u Briselu.

Hrvatska je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Privremeni sporazum 29.oktobra 2001., no on nije stupio na snagu samim činom potpisivanja. Da bi stupio na snagu, sporazume moraju potvrditi (ratificirati) Hrvatski parlament, Evropski parlament (eng. European Parliament), te parlamenti svih država članica. U hrvatskom slučaju, oba sporazuma stupila su na snagu 1. februara 2005. godine. Uz ta dva već potpisana sporazuma, Hrvatska je, u aprilu 2004., parafirala i dodatne Protokole čija je glavna svrha adaptiranje odredbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Privremenog sporazuma koje se odnose na trgovinu poljoprivrednih, prehrambenih i ribarskih proizvoda s ciljem uređivanja trgovinskih odnosa koje je Republika Hrvatska imala sklopljene s nekim od deset država koje su u maju 2004. godine postale punopravne članice Evropske unije.

Podnošenje hrvatskog zahtjeva za članstvo u Evropskoj uniji

Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i njegova implementacija nije nužan preduslov da bi neka zemlja podnijela zahtjev za članstvo, iako se može smatrati važnim u procesu približavanja, pa je tako Republika Hrvatska svoj zahtjev za članstvom u Europskoj uniji podnijela 21.februara 2003. godine, iako Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju još nije stupio na snagu. Zahtjev je podnesen u Atini glavnom gradu Grčke  koja je tada predsjedavala Evropskom unijom. Već tada je Hrvatska imala sveobuhvatni program prilagođavanja standardima Evropske unije. Bilo je vrlo važno čim prije podnijeti zahtjev jer je Hrvatska, kao zemlja u tranziciji, zaostajala za drugim zemljama gotovo čitavu deceniju. Već je tada bilo jasno da će Hrvatska morati puno brže napredovati od zemalja srednje i istočne Evrope koje su kasnije, u maju 2004. i januaru 2007., primljene u Evropsku uniju. Dva mjeseca poslije podnošenja zahtjeva, Vijeće Evropske Unije (eng. Council of the European Union) donijelo je odluku o pokretanju postupka predviđenog članom 49. Ugovora o Evropskoj Uniji i pozvalo Evropsku Komisiju da izradi mišljenje (avis) o zahtjevu Republike Hrvatske u Evropskoj uniji. U skladu s uobičajenim postupkom, Komisija je u julu 2003. Hrvatskoj uputila Upitnik s 4560 pitanja iz različitih područja funkcioniranja države, privrede, institucija i slično, na koje je Hrvatska trebala odgovoriti u roku od tri mjeseca. Ti odgovori su podneseni u roku, 9. oktobra iste godine, pa je Hrvatska u decembru 2003. i januaru 2004. od strane Evropske komisije dobila dodatnih 184 pitanja na koje je Vlada RH proslijedila odgovore.

...

 

-------------------OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU.---------------------

    www.maturskiradovi.net

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL:

maturskiradovi.net@gmail.com